MENU
021 32 92 84

Poljička cesta 35, Split

MENU

 

Sveučilište u Splitu

Filozofski fakultet

Referada: Poljička cesta 35, Split

 

Voditelj studija:

izv. prof. dr. sc. Antonela Marić

antonela@ffst.hr 

tel: 021/ 545-597

 

Tajnica studija:

Maja Tudor, dipl. oec.

mtudor@ffst.hr

tel: 021/545-551

 

Filozofski fakultet u Splitu nudi mogućnost pohađanja poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija Humanističke znanosti za stjecanje akademskog stupnja doktora/doktorice znanosti izpodručja humanističkih znanosti, polje interdisciplinarne humanističke znanosti. Studij traje tri godine (šest semestara).

Program studija je proizašao iz znanstveno-istraživačkog centra za interdisciplinarna istraživanja u području humanističkih znanosti pod nazivom Centar Studia Mediterranea, osnovanog 2008. godine. Obilježja Centra prisutna su i u programu doktorskog studija koji njeguje interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup.

Za upis je potrebno minimalno stečenih 300 ECTS bodova, s minimalnim prosjekom ocjena na prethodno završenom studiju od 3,5 te znanje jednoga stranog jezika. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta na studiju i javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktora/doktorice znanosti. Usto, važno je napomenuti kako je danas svako studijsko istraživanje i primjena znanja iz područja humanističkih znanosti nužno multidisciplinarno i interdisciplinarno te istraživačkog usmjerenja.

Stoga ovaj studij, a na temelju tradicije interdisciplinarnih istraživačkih centara koji u okviru humanističkih znanosti djeluju, postaje mjestom susretišta različitih disciplina i novih istraživačkih projekata. Istovremeno, u praktičnom smislu, time dolazi do još sustavnijih objedinjavanja brojnih studijskih disciplina koje se bave očuvanjem, zaštitom i tumačenjem baštine u Dalmaciji, Hrvatskoj, ali i u cijelom mediteranskom bazenu.

Cilj je studija pripremanje doktoranada za znanstveni i stručni rad u područjima filozofije, lingvističkih disciplina, kroatistike, povijesti, povijesti umjetnosti, talijanistike, književnosti i kulture te na interdisciplinarnom studiju mediteranske kulture koji prelazi zatvorena područja pojedinih disciplina. U tom smislu doktorandi se osposobljavaju za rad na sveučilištima i institutima, muzejima, galerijama, znanstveno-istraživačkim centrima i drugim institucijama koje se bave zaštitom kulture, turističkim organizacija,  tradicionalnim i novim medijima, uključujući i privatni sektor u onim dijelovima gdje se u središte stavlja kulturalni turizam i upravljanje kulturnim dobrima.

Pristupnici mogu izabrati jedan od šest ponuđenih modula:

Povijest

Modul Povijest kao svoju poglavitu svrhu ima produbiti na preddiplomskom i diplomskom studiju stečena znanja s područja opće i nacionalne povijesti po povijesnim razdobljima, ali iz specifičnije određene i definirane perspektive, vodeći pritom računa o cjelokupnoj širini zahtjeva i suvremenim standardima znanstvenog i/ili istraživačkog rada koji se danas u praksi postavljaju pred buduće povijesne istraživače – doktore znanosti.

Plan i program ovoga modula zasnovan je na klasičnim načelima ustroja studija na ovoj razini, posebice kad je riječ o temeljnim kolegijima, kao i načelima izbornosti i interdisciplinarnosti te, sukladno europskoj praksi i ECTS sustavu, nudi doktorandima mogućnost uvelike samostalnog oblikovanja studija putem izbornih kolegija.

U nakani stvaranja prepoznatljivog identiteta pošli smo od vezanosti sredine za jadranski bazen, povezanosti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta sa srodnim institucijama na njegovim obalama i naglašenim regionalnim inicijativama u okviru Republike Hrvatske i Europske unije.To usmjerenje ima za svrhu putem programom predviđenih kolegija dodatno obogatiti doktorande u smislu interdisciplinarne formacije i kvalitetnije kompetitivnosti.

Temeljna njegova odrednica, pa i inovativnost u odnosu na slične studije u nas, njegova je jadransko-mediteranska usmjerenost, što je posebice vidljivo iz strukture njegovih izbornih kolegija.

Povijest umjetnosti

Modul Povijest umjetnosti na doktorskom studiju Humanističke znanosti tematski je orijentiran prema proučavanju bogate umjetničke baštine Dalmacije, gdje blizina i pristupačnost djela graditeljskog naslijeđa te brojnih institucija izraslih iz duge tradicije proučavanja, zaštite i obnove baštine predstavlja osnovu za istraživački rad.

Tako usmjeren studij polaznicima modula Povijest umjetnosti nudi priliku za upoznavanjem s problematikom istraživanja povijesno-umjetničkih fenomena iz svih povijesnih razdoblja, s naglaskom na problematiku jadranskoga prostora koju predstavljaju renomirani znanstvenici u svojem polju, ujedno i potencijalni mentori doktorandima. Široki izbor doktorskih kolegija tijekom studija omogućava usmjeravanje k temama koje odgovaraju području istraživačkog interesa doktoranada kroz primjenu najsuvremenijih metodologija.

Književnost i kultura

Modul Književnost i kultura priprema doktorande za samostalan znanstveno-istraživački rad u područjima književnosti i kulture te talijanistike i anglistike. Uz obvezne i izborne kolegije posebna pozornost posvećuje se istraživačkom radu te objavljivanju stručnih i znanstvenih radova u uglednim časopisima kao i sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima što je sastavni dio profila modernog aktivnog znanstvenika na polju humanističkih znanosti.

Ove potonje, kao profesija, iziskuju visoko osposobljeni kadar osjetljiv na kulturne promjene koje ovaj modul, kroz obvezne i izborne kolegije, ambiciozno prati nudeći po završetku studija mnogobrojne profesionalne mogućnosti.

Lingvistika

Modul Lingvistika nudi mogućnost produbljivanja znanja i usavršavanja u području humanističkih znanosti, polju filologije. Predmeti modula iz pojedinačnih jezikoslovnih disciplina i grana u spektru raznovrsnosti studija nude doktorandima mogućnost i šireg proučavanja – književnosti, kulture te materijalnih i nematerijalnih spomenika i baštine u mediteranskom okružju.

Modelom interdisciplinarnosti formiran je privlačan i kvalitetan studij koji oblikuje stručnjake sposobne daljnjim radom, bilo u znanstvenim institucijama humanističke usmjerenosti bilo u poslovima koji sredstvima javnog komuniciranja ili posredstvom tvrtki različitoga profila na poslovima odnosa s javnošću te institucija i organizacija u kojima je nužno znalački oblikovati jezične izraze, realizirati zadatke i ciljeve koji se hrvatskome jeziku i svemu što on predstavlja, i u smislu očuvanja nacionalnoga identiteta, nameću u modernome društvu.

Filozofija

Istraživanje filozofskih tema u srcu Mediterana, koljevke filozofske misli, jedan  je od ciljeva modula Filozofija na poslijediplomskom doktorskom studiju Humanističke znanosti. Filozofija, za mnoge kraljica znanosti, osigurava usavršavanje kritičkog i analitičkog mišljenja, postizanje jasnoće misli i jezika, sposobnost sintetiziranja informacija u koherentnu sliku te duhovno samoostvarenje u punom smislu riječi.

Na modulu Filozofija, kroz istraživački i interdisciplinarni pristup, možete istraživati široki spektar filozofskih tema (od antičkih do suvremenih), iz različitih filozofskih grana (povijest filozofije, etika (bioetika), logika, filozofija znanosti, metafizika, politička filozofija, filozofija odgoja) s posebnim naglaskom na mediteransku filozofsku tradiciju i mediteranski aspekt filozofskog mišljenja koji je danas više nego ikad aktualan uzevši u obzir geopolitička i kulturna previranja na mediteranskom bazenu.

Mediteranski interdisciplinarni kulturološki studij

Mediteran, korijensko more zapadne civilizacije, u svojem najširem i najdinamičnijem poimanju danas je više nego ikad područje koje vrvi ne samo društvenim previranjima nego i znanstvenim dinamikama koje valja zabilježiti.

Modul MIKS je stoga profiliran kao interdisciplinarni i istraživački modul koji će mlade znanstvenike osposobiti da prepoznaju suvremene mijene književnih žanrova na zadanom području, kulturne kodove Sredozemlja i šifrirane jezike društvenih i povijesnih previranja te im poslužiti i kao orijentir pri odabiru prikladne niše na znanstvenom tržištu rada koje zahtijeva sve više standarde.  Tako ambiciozni ciljevi zahtijevaju interdisciplinarni pristup kroz široku lepezu suvremenih metodoloških i teorijskih pristupa ovoj iskonskoj regiji.

Centralna uloga Mediterana u stvaranju Europe danas je jako problematična kao i prisustvo Mediterana u oblikovanju hrvatskog kulturnog identiteta i kolektivnog imaginarija.

Modul MIKS, dakle, postaje ujedno i mjesto znanstvenog aktivizma u smislu propitkivanja problematičnog odnosa između Sredozemlja i ostatka Europe.


Dokumenti

SOFTVER ZA PROVJERU AUTENTIČNOSTI - PLAGSCAN

Etičnost u obrazovanju i znanosti posljednjih je godina vrlo aktualna tema na globalnoj razini. Softver za provjeru autentičnosti je alat, koji nadležnim osobama, prije svega nastavnicima i mentorima, ali i samim studentima olakšavaju donošenje prosudbe o izvornosti nekog teksta, u pravilu studentskog ili sličnog rada, odnosno o razini prenošenja i ispravnosti navođenja drugih izvora (tekstova) u predmetnom radu.

SOFTVERI ZA PROVJERU AUTENTIČNOSTI RADOVA (upute)

POVEZNICA


NATJEČAJI, STIPENDIJE, POZIVI I RADIONICE

25.03.2024
Pozivamo sve zainteresirane na javno predavanje doktorandice Filozofskog fakulteta u Splitu, kustosice Gradskog muzeja Korčula Sani Sardelić ‘Mljekarice – dnevna interakcija grada i sela‘.
25.03.2024
Dana 22. ožujka 2024. godine, u prepunom suterenu Filozofskog fakulteta u Splitu, održan je književni susret s uglednim portugalskim književnikom Valterom Hugom Mãe. Riječ je o nagrađivanom portugalskom autoru, koji je 2007. dobio uglednu nagradu “José Saramago” koju mu je uručio sâm Saramago, nazvavši njegovo pisanje pravim “književnim tsunamijem”.
14.03.2024
13. ožujka 2024. u suterenu Filozofskog fakulteta u Splitu održana je kulturno-edukativna večer uz kviz pod nazivom Rojevi riječi. Događaj je organiziran u povodu Dana hrvatskoga jezika, a organizirale su ga uime Odsjeka za hrvatski jezik i književnost: dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin, red. prof.; dr. sc. Anita Runjić-Stoilova, red. prof.; dr. sc. Tanja Brešan Ančić, izv. prof.; dr. sc. Katarina Lozić Knezović, izv. prof. i dr. sc. Jelena Đorđević, asistentica. S obzirom na svoje višegodišnje iskustvo s kvizovima, iznimnu pomoć pri organizaciji večeri pružio je Ante Grčić, naslovni asistent na Odsjeku za rani i predškolski odgoj, a kviz je vodio Branimir Šilović, profesor u splitskoj I. jezičnoj gimnaziji. Obojica su bivši studenti Hrvatskoga jezika i književnosti.
01.03.2024
Dana 01.ožujka 2024. u 11.30 sati, na Filozofskom fakultetu u Splitu, održana je javna obrana doktorskog rada doktorandice Sonje Novak Mijić , pod naslovom  Kritička analiza diskursa novinskih članaka o pandemiji COVID – 19.  
16.01.2024
Sveučilište na Malti objavilo je poziv za sudjelovanje na 1. međunarodnoj konferenciji  Being SEA-EU  koja će se održati na Malti 10.-12. lipnja 2024. Konferencija je namijenjena studentima i nastavnicima.
18.12.2023
U suradnji Doktorskog studija Humanističke znanosti, Sveučilišne knjižnice u Splitu i Centra za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja, 15. 12. 2023. se organizirala radionica na temu  Istraživački rad i informacijski izvori.   

15.03.2022

Obavijest o javnoj obrani doktorskog rada doktorandice Dijane Mišetić

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Splitu na 5. redovitoj sjednici u akademskoj godini 2021./2022., održanoj dana 16. veljače 2022. godine, odlučilo je da će se dana 28. ožujka 2022. godine, u 10.30 sati, u prostorijama Filozofskog fakulteta u Splitu, Poljička cesta 35, održati javna obrana doktorskog rada doktorandice Dijane Mišetić pod naslovom Motivi nematerijalne kulturne baštine u "Prosjacima i sinovima" i trilogiji Ivana Raosa u kontekstu suvremenoga kulturalnog pamćenja.

Pozivaju se zainteresirani da prisustvuju javnoj obrani doktorskog rada.

Popis obavijesti