1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Kolegij pruža studentima znanja o sociološkom aspektu fenomena znanosti za kritičko i kreativno promišljanje kompleksnog odnosa između znanosti i suvremenog društva. Omogućujući studentima da kritički razmišljaju o znanosti i njezinoj ulozi u svakodnevnom životu, pristupamo sociologiji znanosti kao društvenoj aktivnosti u društveno-povijesnom kontekstu i procesu. Posebna će se pažnja posvetiti društvenoj strukturi znanosti, organizaciji, ključnim ustanovoma i međusobnom odnosu s ostalim sastavnicama kulture i oblicima spoznaje i širim društvom. Temeljna misao ovog kolegija jest da se svako društvo sastoji od nekoliko temeljnih elemenata koji u zajednici s temeljnim elementima društvenih promjena čine temeljni predmet istraživanja sociologije znanosti. U prvom dijelu kolegija govori se o tome što je sociologija kao znanost i kako se kroz povijest do sada razvijala sociološka misao o društvu, a koja se ne može definirati bez pojmova o prirodi, čovjeku i kulturi. U drugom dijelu govori se o pojedinim elementima društvene strukture znanosti (znanstvenik, znanstvena djelatnost, znanstveni odnosi i grupe, znanstvene zajednice, znanstvene institucije, superstruktura) nastojeći ih tumačiti iz socioloških perspektiva funkcionalizma, kritičkih teorija i interakcionizma. Očekivani ishodi učenja odnose se na sposobnost procjene i razumijevanja odnosa između znanosti i društva, odnosno funkcija znanosti i utjecaja koje znanost ima na razvoj društva, kao i obrnuto, kako društvo utječe na razvoj znanosti. U kolegiju se posebna pozornost pridaje povezanosti sociologije znanosti s ostalim sastavnicama kulture i oblika spoznaje, a to pokazuje kako internistički ili kognitivni pristupi znanosti nisu dovoljni i da je neophodno uzeti u obzir interakciju društvenih i znanstvenih faktora u određenom povijesnom vremenu. Sociologija znanosti odatle kritički propitkuje ideju znanosti i njezin razvoj samo po svojim unutarnjim zakonima za čije su ostvarivanje društvene okolnosti sporedne i nebitne.

1. Objasniti predmet sadržaja sociologije znanosti i temeljne zadatke sociologije znanosti.
2. Objasniti značenje odnosa društva i znanosti kao kulturne tradicije.
3. Objasniti nastanak i razvoj sociologije znanosti kao složeni rezultat interakcije ekonomskih, političkih, moralnih i praktičnih problema znanstvene spoznaje ali i utjecaja znanosti na njih.
4. Objasniti društvene funkcije znanosti i njihovo mjesto u društvenoj strukturi.
5. Biti osposobljeni za kritičko i kreativno razmišljanje, poticanje interesa, motivacije i diskusije o različitim utjecajima društva na stanje znanosti i znanosti na stanje društva.
6. Biti osposobljeni za izgradnju sustavnog teorijskog znanja o utjecaju društva na stanje znanosti i znanosti na stanje društva.
7. Objasniti kako društvena struktura znanosti doprinosi, usmjeruje (ili koči) razvoj znanosti.
8. Razumjeti smisao kulture unutar različitih oblika spoznaje kao prostrano područja istraživanja sociologije znanosti.
9. Objasniti zašto internistički ili kognitivni pristup znanosti u kojima su društvene okolnosti sporedne i nebitne nije dovoljan.
10. Osposobljenost za sociološko istraživanje znanosti.

1. Science in Society. An introduction to Social Studies of Science,, , Bucchi, Massimiano., London: Routledge, 2004.
2. Uloga znanstvenika u društvu., , Ben, David, Zagreb: Školska knjiga., 1986.
3. Znanost i društvo,, , Bjelajac, Slobodan., Split: Skripta za studente fizike-informatike, matematike-fizike, fizike-tehničke kulture i informatike-tehničke kulture., 2003.
4. Science, Society, and Values: toward a sociology of objectivity,, , Sal Restivo., London and Toronto: Associated University Presses. (prvo poglavlje)., 1994.
5. Sociologija nauke, razvoj, stanje, problemi, , Milić, Vojin, Odsjek za filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 1995.

1. Sociologija nauke, mertonovski i konstruktivistički programi, , Škorić, Marko, Novi Sad, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića Sremski Karlovci, 2010.
2. Ratovi znanosti: pogled unatrag., , Matić, Davorka, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk., 2001.
3. Produktivnost istaknutih znanstvenika: znanstvena vrsnost i socio-kognitivni kontekst., , Prpić, Katarina, Revija za sociologiju 27(1-2), 1996.
4. Društvena podcijepljenost znanosti i razvoj hrvatskog istraživačkog potencijala, , Prpić, Katarina, Društvena istraživanja 12(63-64):1-2., 2003.
5. Tehnika i znanost kao ideologija., , Habermas, J., Zagreb: Školska knjiga., 1986.
6. Kineska znanost i Zapad: velika titracija,, , Needham, J., Zagreb: Školska knjiga., 1984.
7. Žene u nauci: od Arhimeda do Anštajna,, , Popović, Dragana, Beograd: Službeni glasnik., 2012.
8. Elite znanja u društvu (ne)znanja, , Prpić, Katarina, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Znanost i društvo, 2005.
9. Sociološki portret mladih znanstvenika, , Prpić, Katarina, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Znanost i društvo, 2004.
10. Hrvatski znanstvenici u svijetu, socijalni korijeni u prostoru i vremenu, , Golub, Branka, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Znanost i društvo, 2004.
11. Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima, , Prpić, Katarina, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Znanost i društvo, 2008.

Obavezni predmet - Redovni studij - Sociologija