Znanstveni centar ''Berislav Žarnić''

Voditelj centra:

prof. dr. sc. Tonći Kokić
tkokic@ffst.hr

Članovi:

prof. dr. sc. Dario Škarica
dskarica@ffst.hr
doc. dr. sc. Ljudevit Hanžek
ljuhan@ffst.hr
dr. sc. Gabriela Bašić Hanžek, poslijedoktorandica
gbasic@ffst.hr
Danica Radoš, asistentica
drados@ffst.hr

Glavne djelatnosti: istraživački rad, znanstveno izdavaštvo, organizacija znanstvenih predavanja, diseminacija znanja, kolegijalno povezivanje s drugim istraživačima i institucijama.

Povijest

Znanstveni centar ''Berislav Žarnić'' osnovan je 2016. godine na Filozofskome fakultetu u Splitu pod nazivom Znanstveni centar za logiku, epistemologiju i filozofiju znanosti. Danas nosi naziv po idejnom tvorcu i utemeljitelju p. prof. Berislavu Žarniću (1959. - 2017.).
http://marul.ffst.hr/~berislav/doku.php

Centar je osnovan s vizijom jačanja unutarnje suradnje istraživača na Fakultetu koji djeluju u području teorijske filozofije, ali i širenja suradnje sa srodnim institucijama i pojedincima u znanstvenoj zajednici. Pri tome je fokus na temama i problemima kojima se bave filozofske discipline logika, epistemologija i filozofija znanosti.

Svojim su nas gostovanjem i izlaganjima već počastili sljedeći predavači: Timothy Williamson (Wykeham Professor of Logic, University of Oxford), Tomoyuki Yamada (University of Sapporo), Michael Peters (University of Waikato), Srećko Kovač (Institut za filozofiju, Zagreb), Neven Sesardić, Luca Malatesti (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci), Boran Berčić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci), Bojan Borstner (Univerza v Mariboru), Vladimir Drekalović (Univerzitet Crne Gore), Milan Jovanović (Filozofski fakultet u Nišu).

Centar je i suizdavač zbornika tekstova Physics and Philosophy II, nastalog na temelju izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima Physics and Philosophy na Sveučilištu u Splitu 2016. i 2017.
https://content.ifzg.hr/poveznice/2019-Physics_and_Philosophy_II-1-8.pdf
Utemeljitelj je ovih interdisciplinarnih događanja još 2013. bio prof. Žarnić s prof. Franjom Sokolićem (tada Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu) i prof. Draganom Poljakom (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje), a više je članova Centra redovito sudjelovalo u radu skupova i njihovoj organizaciji.

Repozitorij

Beri FFST 04 23 emo [854,17 KiB]

05.04.2023

Predavanje Berislava Marušića

U četvrtak, 13. travnja 2023., profesor Berislav Marušić sa Sveučilišta u Edinburghu održat će predavanje u organizaciji Znanstvenog centra ''Berislav Žarnić''.

Profesor Berislav Marušić bavi se epistemologijom, filozofijom uma i etikom; radio je na Sveučilištu Brandeis u Bostonu, a trenutno je zaposlen na Sveučilištu u Edinburghu. Objavio je niz radova u uglednim međunarodnim filozofskim časopisima, i više knjiga kod najuglednijih svjetskih izdavača (Oxford University Press). Dvostruki je dobitnik Sandersove nagrade, jedne od najuglednijih nagrada za filozofska postignuća na svjetskoj razini.

13. travnja 2023. profesor Marušić održat će predavanje pod naslovom Dvoslika emocija.

Točan termin i mjesto održavanja: 13. travnja 2023. u 17:00; Velika vijećnica (drugi kat), Filozofski fakultet u Splitu.

Pozivaju se zainteresirani studenti i zaposlenici Filozofskog fakulteta na prisustvovanje predavanju i raspravi.

Sažetak predavanja:

Dvoslika emocija

Tuga često prolazi, nekad i vrlo brzo, premda nadalje volimo umrlu osobu. Ljutnja se
često smanjuje i kad nepravda ostaje nepromijenjena. Takva 'akomodacija', kako bi rekli
neki psiholozi, čini nam se primjerenom: bilo bi pogrješno stalno tugovati i neprestano
se ljutiti. Međutim, kako ona može biti primjerena ako razlozi za tugu i ljutnju ostaju
nepromijenjeni?

Smatram da je 'zagonetka akomodacije', kako zovem taj filozofski problem, nerješiva.
Izvor joj je ustroj svijesti: Tuga i ljutnja su oblici svijesti koji nemaju, kao predmet, onoga
koji ih osjeća. Predmet tuge je umrla osoba; predmet ljutnje je nepravda ili nezgoda.
Međutim, za spoznaju vremenitosti tih emocija, mora se shvatiti psihološka konstitucija
onoga koji osjeća te emocije. To, pak dovodi do dvoslike emocija: potrebno je biti
svjestan ujedno i predmeta emocija i same emocije, što nije moguće.

Ipak, tvrdim, akomodacija može biti racionalna. Međutim, to je shvatljivo samo iz
teoretske perspektive na sebe. Iz te perspektive možemo spoznati da je, s obzirom na
ulogu emocija u našim životima, u redu da se priviknemo na smrt i nepravdu. Ali ne
možemo ukazati na razloge zbog kojih bi to bilo u redu. Shvaćanje vremenitosti
emocija, zato nas ostavlja nepomirenim.

Popis obavijesti