1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Filozofija povijesti je filozofijska disciplina koja u svojoj osnovi sadrži tezu da ljudska povijest ima svoj smisao početak i kraj, da postoje pokretačke snage povijesti, da povijesno gibanje tijekom vlastita linearnog, progresivnog kretanja smjera ispunjenju vlastite svrhe i cilja, čije ozbiljenje dovodi do kraja povijesti. Polazeći od tih pretpostavki svaka filozofija povijesti postavlja sebi zadatak da spozna bit i smisao povijesti u cjelini, no postavljajući takav zadatak, ona već podrazumijeva, kao vlastitu apriornu metafizičku pretpostavku, određeno filozofijsko razumijevanje biti povijesti.
Filozofijskopovijesni pristup svjetskoj povijesti kao smislenoj cjelini ne susreće se u temeljima zapadnoeuropske tradicije. U antičkoj filozofiji povijest se ne uzima za predmet reflektiranja, a historijska zbivanja uglavnom se vide kao kružno kretanje analogno prirodi, sa svojim usponom, procvatom i padom, što se potom ciklički nastavlja.
Nastavljajući se na antičku socijalnu filozofiju, u ovom kolegiju filozofija povijesti razmatra se kao novovjekovna socijalna filozofija povijesti.
1. Aurelije Augustin: Teologija povijesti
2. Ibn Haldun
3. Renesansa: Petrić
4. Teorija društvenog ugovora
5. Giambattista Vico: tvorac povijesti? Čovjek-Božja providnost? Trijadička struktura
6. Prosvjetiteljstvo
7. Filozofija povijesti klasičnog njemačkog idealizma
8. Materijalističko shvaćanje povijesti
9. Historijski materijalizam
10. Liberalizam
11. Utopije i eshaton kraja povijesti
12. Multikulturalizam i sudar civilizacija
13. Globalizacija u filozofiji povijesti

1. Pojasniti specifičnost i važnost filozofije povijesti u studiju filozofije
2. Pojasniti razliku antičkog i novovjekovnog shvaćanja povijesti
3. Definirati osnovne pojmove filozofije povijesti
4. Prepoznati probleme filozofije povijesti i rješenja u izvornim tekstovima
5. Kritički raspravljati o glavnim problemima i školama koje se odnose na filozofiju povijesti
6. Poznavati glavne autore filozofije povijesti i njihova glavna djela, filozofske pojmove, probleme i škole
7. Kritički raspravljati o glavnim filozofskim pojmovima, problemima i školama koje se odnose na filozofiju povijesti.

1. , Ispitna literatura (najmanje 3 djela)
   
   I. Obvezna literatura (najmanje 1 djelo):
   Karl Löwith, Svjetska povijest i događanje spasa: A. Cesarec, Zagreb, 1992.
   Predrag Vranicki, Filozofija historije, I-III., Golden marketing, Zagreb, 2001-2003., , , .

1. , II. Izborna literatura (najmanje jedno djelo)
   Aurelije Augustin, O državi Božjoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982 - 1996.
   Danijel Bučan: Realistički racionalizam Ibn Halduna / Ibn Haldun: Iz Mukaddime, JAZU: Zavod za filozofiju znanosti i mir, Zagreb, 1976.
   Frane Petrić, 10 dijaloga o povijesti, Čakavski sabor i dr. Pula - Rijeka, 1980.
   Giambattista Vico, Načela nove znanosti, Naprijed, Zagreb, 1982.
   Thomas Hobbes: Levijatan (I. i II.), Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
   John Locke: The Second Treatise of Government, Bobbs-Merrill, Indianapolis, 1952. (Dve rasprave o vladi, II, Mladost, Beograd, 1978.)
   Jean-Jacques Rousseau: Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima. Društveni ugovor. Školska knjiga, Zagreb1978.
   Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Filozofija povijesti, Naprijed, Zagreb, 1970.
   Karl Marx, F. Engels, Rani radovi, Komunistički manifest; K. Marx: Prilog kritici političke ekonomije. Predgovor.
   John Stuart Mill, Izabrani politički spisi, I. svezak (Civilizacija, O slobodi), Informator - FPN, Zagreb, 1988.
   Auguste Comte, Kurs pozitivne filozofije¸, Univerzitetska riječ, Nikšić, 1989.
   Friedreich Nietzsche, O koristi i šteti historije za život, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.
   Nikolaj Berdjajev, Smisao povijesti, Verbum, Split, 2005.
   Oswald Spengler, Propast Zapada I, II., Demetra, Zagreb, 1998-2000.
   Karl R Popper: Bijeda historicizma, KruZak, Zagreb, 1996.
   Francis Fukuyama, Kraj povijesti i posljednji čovjek, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994.
   Samuel P. Huntington, Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka. Zagreb, 1997., , , .
2. , III. Dopunska literatura (3. djelo izabrati iz obvezne, izborne, ili dopunske literature)
   Ernst Bloch: Princip nada I - III, Naprijed, Zagreb, 1981.
   Bernard Cazes: Povijest budućnosti, August Cesarec, Zagreb, 1992.
   Mislav Kukoč, Enigma postkomunizma, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1997.
   Mislav Kukoč, Kritika eshatologijskog uma, KruZak, Zagreb, 1998.
   Georg Lukács, Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1977.
   Julije Makanec, Uvod u filozofiju poviesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.
   Ludwig von Mises: Theory and History: An Interpretation of Social and Economic Evolution. Yale University Press, New Haven, 1957.
   Ante Pažanin, Um i povijest, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1992.
   Jacob Taubes: Zapadna eshatologija, Antibarbarus, Zagreb, 2009.
   Viktor Žmegač, Književnost i filozofija povijesti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1994.
   
   (3. djelo izabrati iz obvezne ili preporučene literature), , , .

Filozofija 4. semestar izborni - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)
Izborni predmet - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)

Filozofija 6. semestar izborni - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)
Izborni predmet - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)