MENU
021 32 92 84

Poljička cesta 35, Split

MENU

Toma Arhiđakon

 

 

Udruga studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ – ISHA Split okuplja studente i bivše studente povijesti i srodnih znanosti, kao i sve ostale koje povijest i historiografija kao takve zanimaju. Osnovni je cilj promicanje i populariziranje historiografije, ostvarivanje prekogranične suradnje u svrhu poticanja historiografskog istraživanja te poboljšanje studentskog standarda i uvjeta studiranja kao i upoznavanje studenata povijesti i šire javnosti o lokalnoj povijesti (grada Splita, šire okolice), povijesti Dalmacije i Hrvatske te o njihovoj kulturnoj baštini i povijesti svakodnevice. Udruga je dobila ime po splitskom kroničaru, kleriku i povjesničaru iz 13. stoljeća, autoru kronike Historia Salonitana, Tomi Arhiđakonu. Na internacionalnoj razini koristi se naziv ISHA Split kao članica Međunarodnog udruženja studenata povijesti.

Djelatnosti kojima se Udruga bavi su:

  1. organiziranje seminara, konferencija, posjeta arheološkim nalazištima, arhivima, povijesnim institucijama (muzejima, knjižnicama, galerijama)
  2. organiziranje i provedba programa edukativnog sadržaja
  3. organiziranje i posjećivanje kulturnih, znanstvenih i društvenih tribina, glazbenih i scenskih priredbi, promocija knjiga i likovnih izložbi, stručnih seminara i znanstvenih skupova iz područja povijesti
  4. posjećivanje raznih izložaba, književnih večeri, kinoprojekcija
  5. organiziranje književnopovijesnih večeri
  6. organiziranje predavanja, tribina s tematskim raspravama
  7. organiziranje raznih izleta za članove
  8. posjećivanje međunarodnih povijesnih konferencija i seminara
  9. izdavanje vlastitih stručnih časopisa sukladno posebnim propisima


Repozitorij

25.04.2023

Predavanje o bogumilima i „bogumilskoj historiografiji“

Jučer (24. travnja 2023.) u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, u prostoru suterena Filozofskog fakulteta, doktorand Jack Hanrahan-Shirley koji trenutačno surađuje s bečkim sveučilištem (Austrija) i Macquarie University (Australija), održao je drugo u nizu predavanja gostujućih doktoranada Sveučilišta Macquarie iz Sydneya, uz uvodnu riječ izv. prof. Ivana Basića.

Naslov predavanja glasio je: „FROM THE REFORMATION TO RUNCIMAN: THE HISTORIOGRAPHY OF THE BOGOMIL'S“. Doktorand Hanrahan-Shirley je u svom predavanju pojasnio korijene fenomena bogumila te dao osvrt na njihova vjerovanja, ali i religijske tradicije i obrede. Međutim, kako naslov kaže, glavni dio predavanja bavio se problemom bogumilske historiografije. Predstavljene su različite interpretacije bogumila kroz povijest u različitim kontekstima te široka slika drugih gnostičkih pokreta, kao što je manihejstvo, u srednjem vijeku.

Doktorand Hanrahan-Shirley je tako objasnio kako su bogumili nastali u 10. st na prostoru današnje Bugarske i Makedonije odakle su se proširili po cijelom prostoru Bizantskog Carstva. Bogumilska vjerska tradicija i običaji bili su u skladu s bizantskim asketizmom i monastičkim tradicijama. No, ono po čemu su bogumili kao hereza posebni je njihovo odbijanje sakramenata kao što je krštenje i euharistija. Tu se vidi sama srž bogumilskog vjerovanja koje se temelji na dualizmu, konkretnije: odbacivanju svega materijalnog, jer je stvoritelj svega materijalnog Sotona – zli demiurg. U predavanju su izdvojeni neki tekstovi koji se dotiču bogumilstva, odnosno bogulimskih vjerovanja, poput koncepta tzv. „serpent seed doctrine“ koji opisuje dvije linije čovječanstva; jednu čistu - poteklu od Adama, a drugu nečistu - poteklu od Abela (kojemu je Sotona otac).

Sljedeći dio predavanja bavio se historiografijom, a prikazane su različite interpretacije fenomena bogumila kroz povijesnu znanost. Bilo je riječi o: Franji Račkom (čija su istraživanja stvorila temelj za stvaranje bogumilske historiografije), iskorištavanju bogumilstva u svrhu nacionalističkih propagandi tijekom 19., 20. i 21. stoljeća, potom o tekstovima Vasila Zlatarskog, Ive Pilara i Rose Luxemburg, kao i odnosu Makedonske pravoslavne crkve te komunističkih struktura prema tom fenomenu.

U posljednjem dijelu predavanja predavač je usporedio poveznice između bogumila, manihejaca i katara, te predstavio različita mišljenja o povezanosti ove tri grupe kršćanskih heretika. Nakon predavanja publika je imala priliku postaviti pitanja, od kojih se jedno doticalo bosanskih „krstjana“ te problematike njihovog imenovanja „bogumilima“.

Lucija Rodin

Popis obavijesti

Anketa

Na ovoj stranici trenutno nije odabrana niti jedna anketa!