FILOZOFSKI FAKULTET U SPLITU
MENU
021 32 92 84

Poljička cesta 35, Split
HrvatskihrEnglishen

ZNANOST

MENU

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKA DJELATNOST FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU

Znanstveno-istraživačka djelatnost ključni je segment u radu visokoobrazovne institucije. Od svog je osnutka Filozofski fakultet u Splitu imao za cilj svoje zaposlenike poticati na znanstveno-istraživačku produktivnost, koja je preduvjet kvalitetnom nastavnom angažmanu te znanstvenom i stručnom napredovanju. Kao jedan od glavnih stupova razvoja Filozofskog fakulteta u Splitu, znanstveno-istraživačka djelatnost, između ostalog, omogućava međusobnu povezanost različitih znanstvenih disciplina te potiče suradnju i s drugim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Od samog osnutka fakulteta 2005. godine, Fakultet sudjeluje u nizu domaćih i stranih projekata, kao i u drugim oblicima znanstvene nacionalne i međunarodne suradnje. Znanstveni okvir Filozofskog fakulteta ne ograničava se na pružanje podrške za provođenje nastavno-pedagoškog procesa, već uključuje i istraživački rad koji je od nacionalnog značaja jer doprinosi stjecanju znanja o Hrvatskoj, njezinoj kulturi, povijesti, književnosti, kao i o drugim znanstvenim disciplinama. Svojim znanstvenim radom Filozofski fakultet uključuje se u razvoj humanističkih i društvenih znanosti u zemlji i inozemstvu.

Filozofski fakultet u Splitu broji danas preko 140 znanstvenika, od kojih veliki broj sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim projektima, te uredništvima raznih časopisa. Rezultati istraživačkog rada znanstvenika Filozofskog fakulteta očituju se u brojnim znanstvenim člancima, monografijama, sveučilišnim udžbenicima i drugim publikacijama.

Osim toga, Filozofski fakultet razvio je i vlastitu izdavačku djelatnost u okviru koje djeluju i sljedeće serijske publikacije: Školski vjesnik  - časopis za pedagogijsku teoriju i praksu (A2) te Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu (A1). Studenti Filozofskog fakulteta također su aktivni na polju izdavaštva, i to sa dvije studentske publikacije: The Split Mind - višejezični časopis za književnost i kulturu, Humanist - časopis studenata Filozofskog fakulteta u Splitu te Pleter - časopis studenata povijesti i povijesti umjetnosti. 


POVJERENSTVO ZA ZNANOST

Nakon postupka reakreditacije Fakulteta 2014. godine ustanovljeno je kako je dugoročna strategija za znanstveni razvoj nužna okosnica znanstvene produkcije Fakulteta. U tom su pogledu poduzete sljedeće mjere: osnovano je Povjerenstvo za znanost, „tijelo Fakulteta koje skrbi i nadzire znanstveno-istraživačku djelatnost Fakulteta, promiče i potiče znanstveni i istraživački rad i razvoj znanstveno-istraživačkog  kadra“ i koje je definiralo prijeko potrebne kriterije za vrednovanje znanstvene izvrsnosti te smjernice za razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti Fakulteta u vidu Strateškog programa znanstvenih istraživanja za razdoblje 2021. – 2025. Rad Povjerenstva reguliran je Pravilnikom o radu povjerenstva za znanost.

 

Članovi Povjerenstva za znanost u mandatnom razdoblju 2023./2024. - 2025./2026.:

 1. doc. dr. sc. Nikša Varezić, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, 
 2. izv. prof. dr. sc. Antonela Marić, predstavnica Odsjeka za talijanski jezik i književnost,
 3. izv. prof. dr. sc. Marko Rimac, predstavnik Odsjeka za povijest,
 4. izv. prof. dr. sc. Darko Hren, predstavnik Odsjeka za psihologiju,
 5. izv. prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović, predstavnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost,
 6. iprof. dr. sc. Tonći Kokić, predstavnik Odsjeka za filozofiju,
 7. doc. dr. sc. Mirjana Semren, predstavnica Odsjeka za engleski jezik i književnost,
 8. prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, predstavnica Odsjeka za povijest umjetnosti,
 9. prof. dr. sc. Renata Relja, predstavnica Odsjeka za sociologiju,
10. doc. dr. sc. Anita Mandarić Vukušić, predstavnica Odsjeka za pedagogiju,
11. prof. dr. sc. Nikola Glamuzina, predstavnik Odsjeka za učiteljski studij,
12. izv. prof. dr. sc. Marija Brajčić, predstavnica Odsjeka za rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
13. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić, predstavnica Odsjeka za germanistiku.

 


29.06.2021

Suradnja s Muzejom općine Jelsa - najava tiskanja znanstvene monografije Jelsa u vrtlogu općih procesa i lokalnih inicijativa 1868.-1941.

Projekt SJEĆANJA IZ ZEMLJE PREDAKA – Iseljeništvo središnjeg dijela otoka Hvara s kraja 19. i početka 20. stoljeća obuhvaća istraživanje arhivske građe koja se nalazi na području otoka Hvara te izrade monografije otoka Hvara s kronološkim obuhvatom od 1868. do 1941. godine i to s užim fokusom na mjesto Jelsa, odnosno, bez pojedinačnog obuhvata pripadajućih naselja. Nositelj projekta je Muzej općine Jelsa, otvoren 2017. a završava 2021. g. realizacijom tiskanja znanstvene monografije pod naslov Jelsa u vrtlogu općih procesa i lokalnih inicijativa 1868.-1941. g.

Kronološki okvir monografije proteže se na sljedeća razdoblja: austrijsko s Prvim svjetskim ratom (1868.-1918. g.), talijanske okupacije (1919.-1921. g.) i međuratnog razdoblja Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije (1921.-1941. g.). Unutar promatranog razdoblja detektiraju se regresivni procesi na ovo otočno mjesto (posebice kroz vanjske utjecaje, primjerice „Vinske klauzule“), kao i progresivni trendovi (konjunkture vina, brodarenja na jedra i pomorske trgovine), koji rezultiraju napretkom mjesta, odnosno, s evidentnim promjenama, počevši od uređenja jelšanske luke do dinamiziranja lokalnog gospodarstva i zamaha na području lučkog prometa i plasmana vlastitih proizvoda na vanjska tržišta. Nadalje, sadržaj monografije oslikava materijalni napredak kroz kapitalne investicije u Jelsi, primjerice, s podizanjem novog Općinskog doma (1895.), nove školske zgrade (1900.), proširenjem župne crkve, uređenjem bujičnih voda (1903.), formiranjem općinskog parka (1871.), kanaliziranjem potoka, popločavanjem ulica, uvođenjem javne rasvjete itd. Paralelno s time, u fokusu monografije također je svakodnevnica sa aspektima društvenog, ruralno/urbanog i kulturnog života, uz političke i gospodarske aktivnosti (s obzirom na opće procese i lokalne inicijative) a koje su ovo nekadašnje ribarsko i težačko naselje preoblikovale u gradić s prepoznatljivom urbanom fizionomijom na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Sintetiziranjem i konceptualnim pristupom Jelsa se monografski prikazuje kroz relativno kratko razdoblje druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, i to, u odnosu kroz kontinuitet i diskontinuitet, tradicionalne okvire života i modernizacijske tokove, društvene i demografske promjene, interakciju s prostorom i pripadajuća zavičajna obilježja. Istraživanja su provedena na respektabilnoj arhivskoj građi: Fondu Općine Jelsa u Muzeju Hvarske baštine,  Župnog arhiva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Arhiva Trgovačke i obrtničke komore i Katastarskih mapa u Državnom arhivu u Splitu, Matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih u Matičnom uredu Jelsa, Periodike, privatnih arhiva te objavljenih bibliografskih radova. Uz to, monografija će biti popraćena brojnim fotografijama, dokumentima, oglasima, grafikonima… što čini zaokruženu cjelinu sa tekstom, štoviše, znanstvenom metodologijom obrade podataka i kontekstualizacijom pripadajućih događaja, procesa, protagonista (a koji daju ključne impulse) u zadanom prostornom i vremenskom okviru Jelse. Naposljetku, monografija predstavlja prvijenac povijesne sinteze Jelse od 1868. do 1941. godine, odnosno, nedvojbeni iskorak u okviru zavičajne mikrohistorije i njezinog suodnosa s makrohistorijom.

Istraživanjem arhivske građe također su obrađeni fondovi o iseljavanju s kraja 19. i početka 20. stoljeća s područja općine Jelsa, što je rezultiralo izradom izložbe SJEĆANJA IZ ZEMLJE PREDAKA – Iseljeništvo središnjeg dijela otoka Hvara s kraja 19. i početka 20. stoljeća sa dvojezičnim hrvatsko – engleskim tekstovima. Izložba je otvorena u Muzeju općine Jelsa (galerija Kravata) i potom izmještena u Vrbovsku (Ribarski muzej) 2019., da bi od 12. III. do 31. VIII. 2020. g. bila izložena u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu. Uz izložbu tiskan je pripadajući dvojezično (hrvatsko-engleski) katalog 2020 . g. (92 stranice), u koautorstvu s prof. Marijom Plenković.

Popis obavijesti

DOKUMENTI