Školski vjesnik, časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, međunarodni je recenzirani časopis otvoren znanstvenicima iz polja pedagogije te partnerskih znanosti i disciplina. U časopisu se objavljuju znanstveni radovi koji su izvorne primarne publikacije, odnosno radovi koji prethodno nisu objavljivani.

STRUKTURA ČASOPISA

Časopis se sastoji od dijelova:

• Sadržaj
• Riječ urednika
• Radovi
• Upute za autore

Tekstovi u časopisu Školski vjesnik objavljuju se na hrvatskome jeziku s inačicom cijelog teksta na engleskome jeziku ili na engleskome jeziku s inačicom sažetka na hrvatskom jeziku.

POSTUPAK PRIHVAĆANJA RADOVA

1. Članovi Uredništva čitaju sve pristigle radove prema datumu zaprimanja radova i odlučuju o upućivanju u recenzijski postupak.
2. Rad prethodno ne smije biti objavljen niti smije biti u procesu razmatranja za objavu u drugim časopisima, za što jamči autor.
3. Rad se predaje u skladu s Uputama za autore prateći Obrazac za izradu rada. Ako rad nije napisan sukladno Uputama za autore i u zadanom obrascu, članak se bez recenzije vraća autoru.

U recenzijskom postupku rad se šalje najmanje dvoma recenzentima od kojih je najmanje jedan međunarodni recenzent. Recenzirani članak recenzent vraća uredništvu. Uredništvo članak s recenzijom recenzenata prosljeđuje autoru na doradu ili korekciju u skladu s primjedbama recenzenata. U slučaju negativne recenzije članak se odbija za objavu. Članak poslan autoru na doradu ili korekciju autor ponovno nakon dorade ili korekcije vraća uredništvu. Uredništvo pregledava dorađeni ili korigirani članak i, ako je članak korektno dorađen, ulazi u izbor za objavu prema kategorizaciji rada – izvorni znanstveni rad, prethodno priopćenje ili pregledni rad. Objavljivanje članka moguće je ako je najmanje dvoje nezavisnih recenzenata članak pozitivno recenziralo kao znanstveni rad.

Od autora se, kao i od urednika, članova Uredništva i recenzenata, očekuje pridržavanje standarda etičkoga ponašanja i poštivanje smjernica Odbora za izdavačku etiku (Committee on Publication Ethics – COPE) te Izdavačke etike časopisa Školski vjesnik.

ODLUKA O OBJAVLJIVANJU

Odluku o objavljivanju donosi Uredništvo, poštujući mišljenje recenzenata. Uredništvo obavještava autora o mišljenju recenzenata u roku od šest mjeseci od primitka rada. Uredništvo nije dužno obrazlagati svoju odluku ni mišljenje recenzenata. Ako su recenzije u suprotnosti, Uredništvo šalje rad trećem recenzentu ili samostalno odlučuje o konačnoj kategoriji rada.

JEZICI

Radovi u časopisu objavljuju se na hrvatskome jeziku s inačicom cijelog teksta na engleskome jeziku ili na engleskome jeziku s inačicom sažetka na hrvatskome jeziku. Radovi moraju biti jezično uređeni, a autori su u potpunosti odgovorni za kvalitetu prijevoda teksta. Nakon što Uredništvo prihvati rad za objavu, autori su dužni priložiti izjave o lekturi rada na hrvatskome i/ili engleskome jeziku.

AUTORSKA PRAVA

Naknada za autorstvo se ne isplaćuje. Pri prihvaćanju rada autor potpisuje izjavu o autorstvu rada. Autor je ponudom rada Školskom vjesniku suglasan, bez naknadnih uvjeta, s objavljivanjem cijeloga rada na mrežnoj stranici Školskog vjesnika, tj. Filozofskog fakulteta u Splitu te na drugim elektroničkim portalima na kojima je časopis zastupljen. Ponudom rada za objavljivanje u Školskom vjesniku autor prihvaća navedene uvjete.

PRIPREMA TEKSTA I IZGLED RADA

Autori su obvezni slijediti Obrazac za izradu rada prilikom oblikovanja teksta. Samo radovi pripremljeni prema Uputama za autore i u zadanom obrascu bit će razmatrani za objavu u Školskom vjesniku.

Format: LibreOffice ili Microsoft Word.

Jezik: hrvatski i engleski ili samo engleski.

DOSTAVLJANJE RADA: rad se dostavlja u sljedećem obliku: format a4, margine 3 cm, veličina slova 11 pt, tip slova Times New Roman, jednostruki prored (1.0), isključivo elektronički na e-adresu skolskivjesnik@ffst.hr. Preporučuje se korištenje kurziva umjesto podcrtavanja. Na prvoj stranici rada, iznad naslova u lijevom gornjem kutu, treba navesti ime i prezime autora te ustanovu zaposlenja, adresu i e-poštu autora. Autori uz rad, pri prijavi, trebaju navesti osobne podatke za sve autore (ime i prezime, titulu, ustanovu, adresu i adresu e-pošte).

OPSEG RADA: uključujući sažetak i bibliografiju, rad može imati najmanje 15, a najviše 20 stranica.

NASLOV RADA: tiskanim slovima, centrirano, Times New Roman, veličina slova 12 pt, podebljano.

SAŽETAK RADA: : do 1000 znakova, tip slova Times New Roman, veličina slova 11 pt, pisano kurzivom. U sažetku treba jezgrovito prikazati rad, uputiti na glavne teorijske orijentacije, navesti cilj rada, metodologiju, glavne rezultate te zaključak. Sažetak treba staviti na početak rada, s oznakom Sažetak: podebljano i u kurzivu. Na kraju sažetka treba abecednim redom navesti Ključne riječi: (tri do pet riječi koje nisu spomenute u naslovu rada).

TEKST ZNANSTVENOG RADA:

Rad se piše slovima Times New Roman, veličinom slova 11pt i proredom 1.0. Podnaslovi se navode bez numeracije velikim tiskanim slovima. Prije podnaslova i nakon njega jedan se redak ostavlja prazan. Tekst rada piše se tako da se uvlači početak odlomka. Ne treba se koristiti automatskim postavkama dodavanja praznog retka prije ili poslije odlomaka.

Tekst rada sastoji se od ovih dijelova: Uvod, Metoda/Metodologija, Rezultati i rasprava, Zaključak i Literatura.

U Uvodu treba opisati temu, izraziti što se i zašto istražuje, iznijeti bitne spoznaje o problemu istraživanja te prikazati rezultate dosadašnjih istraživanja. Na kraju Uvoda navesti cilj istraživanja te hipoteze ili istraživačka pitanja.

U dijelu Metoda/Metodologija treba opisati uzorak istraživanja, instrument i postupak istraživanja, analizu rezultata istraživanja, pisati u prošlom vremenu. Pri navođenju imena ispitanika koji su sudjelovali u provedenom istraživanju autori su dužni dostaviti potvrdu o suglasnosti ispitanika da se njihova imena smiju objaviti u časopisu te da su bili suglasni sudjelovati u ispitivanju.

Rezultati i rasprava pišu se u prošlom vremenu. Treba jasno i precizno prikazati glavne rezultate (tablično ili grafički), objasniti značenje rezultata i odnose koji iz njih proizlaze, usporediti rezultate s rezultatima drugih istraživača te predočiti njihove teorijske i praktične učinke.

U Zaključku se iznose osnovni zaključci rada, bez uvođenja novih elemenata. Daje se ukupni pregled rada i upućuje na doprinos rada boljem razumijevanju istraživanog područja.

GRAFIČKI PRILOZI: slike, tablice i grafovi trebaju biti izraženi u crnoj, bijeloj i jednoj nijansi sive boje i nalaziti se na odgovarajućemu mjestu u tekstu, navedeni tipom slova Times New Roman, veličine slova 10 pt. Svaki grafički prikaz ili tablica moraju imati naslov i numeraciju (arapskim brojkama) s kojom su u tekstu povezani. Broj tablice (npr. Tablica 1) nalazi se iznad tablice (Times New Roman, veličina fonta 10 pt, lijevo poravnanje, podebljano). Naslov tablice piše se ispod broja tablice, nakon dvostrukoga proreda (kurziv, bez podebljavanja). Tijelo tablice može se oblikovati uporabom jednostrukoga proreda, proreda 1,5 retka ili dvostrukoga proreda.
Vodoravne se crte ucrtavaju na vrhu i na dnu tablice te ako je potrebno jasnije razgraničiti veće dijelove u tijelu tablice. Okomite se crte ne upotrebljavaju.

Broj slike ili grafičkoga prikaza (Slika 1) nalazi se iznad slike ili grafičkoga prikaza (Times New Roman, veličina slova 10 pt, lijevo poravnanje, podebljano). Naslov slike ili grafičkoga prikaza piše se ispod broja slike ili grafičkoga prikaza, nakon dvostrukoga proreda (kurziv, bez podebljavanja).

Autori su obvezni priložiti potvrdu o poštivanju autorskih prava pri uporabi slika, fotografija i ostalih materijala čija su autorska prava zaštićena Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima.Slike, fotografije, grafovi i ostali materijali korišteni u radu trebaju biti jasni i vidljivi. Uredništvo zadržava pravo ne objaviti sadržaje koji nisu u skladu s navedenim.

REFERIRANJE I LITERATURA: Literatura se navodi prema APA stilu referiranja i navođenja bibliografskih jedinica (https://apastyle.apa.org). U popis literature potrebno je uvrstiti samo one jedinice temeljem kojih je rad napisan. Ako se u radu navode tuđe misli, rečenice ili sintagme, izvor je potrebno navesti u tekstu (npr. Gudjons, 1994, str. 34), a ne u bilješkama na dnu stranice ili na kraju rada. Autore u zagradama treba nizati abecedno. Uz prvo pojavljivanje kratice treba navesti i puni naziv (npr. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, MZO). U popisu literature potrebno je abecednim redom po prezimenima autora navesti sve radove koji se referiraju ili navode u tekstu. DOI treba navesti za sve izvore koji ga imaju, a za one koji ga nemaju potrebno je navesti valjanu URL poveznicu.

Popis literature

U popisu literature reference se navode neobrojčeno, postavljanjem prvoga retka odlomka uz lijevu marginu te uvlačenjem svakoga sljedećega retka (viseća uvlaka, engl. hanging indent; CTRL+T).

PRIMJERI ZA NAVOĐENJE LITERATURE:

a) Knjiga

Slunjski, E. (2018). Izvan okvira 3 – Vođenje: Prema kulturi promjene. Element.

Hacker, Huges, J. (ur.) (2017). Military veteran psychological health and social care: Contemporary approaches. Routledge

Miller, A. J., Thomson, F. i Callagher, D. (1998). Affluence in suburbia. BL Books.

Brown, L. S. (2018). Feminist therapy (2. izd.). American Psychological Association. https://doi.org/10.1 037/0000092-000

Schmid, H.-J. (ur.). (2017). Entrenchment and the psychology of language learning: How we reorganize and adapt linguistic knowledge. American Psychological
               Association; De Gruyter Mouton. https://doi.org/10.1 037/0000092-000

Piaget, J. i Inhelder, B. (1966). La psychologie de I’enfant [The psychology of the child]. Ouadrige.

b) Poglavlje u knjizi

Matijević, M. (2017). Neke prednosti i epistemološke vrijednosti studija slučaja u pedagogijskim istraživanjima. U S. Opić, B. Bognar i S. Ratković (ur.),
       Novi pristupi metodologiji istraživanja odgoja (str. 109–128). Učiteljski fakultet u Zagrebu.

Weinstock, R., Leong, G. B. i Sylvia, J. A. (2003). Defining forensic psychiatry: Roles and responsibilities. U R. Rosner (ur.), Principles and practice of forensic
psychiatry (2. izd., str. 7–13). CRC Press.

Balsam, K. F., Martell, C. R., Jones, K. P. i Safren, S. A. (2019). Affirmative cognitive behavior therapy with sexual and gender minority people. U G. Y. Iwamasa

i
P. A. Hays (ur.), Culturally responsive cognitive behavior therapy: Practice and supervision (2. izd., str. 287–314). American Psychological Association. https://doi.org/10.1037/0000119-012

c) Rad u časopisu

Visković, I. i Ljubetić, M. (2019). The expert opinion on quality of family functioning in Croatia. International journal of cognitive research in science, engineering and education, 7(3), 1–11. https://doi.org/10.5937/IJCRSEE1903001V

McCauley, S. M. i Christiansen, M. H. (2019). Language learning as language use: A cross-linguistic model of child language development. Psychological Review, 126(1), 1–51. https://doi.org/10.1 037/ rev0000126

Rad u časopisu (naslov na stranom jeziku)

Chaves-Morillo, V., Gómez Calero, C., Fernández-Muñoz, J. J., Toledano-Muñoz, A., Fernández-Huete, J., Martínez-Monge, N., Palacios-Ceña, D. i Peñacoba-Puente, C. (2018). La anosmia neurosensorial: Relación entre subtipo, tiempo de reconocimiento y edad [Sensorineural anosmia: Relationship between subtype, recognition time, and age].Clínica y Salud, 28(3), 155–161. https://doi.org/10.1016/j.clysa.2017.04.002

d) Rad u zborniku radova

Car Mohač, D. (2018). Odgojitelj – istraživač odgojne prakse. U S. Tomaš, I. Blažević i I. Restović (ur.), 11. dani osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije – Od znanosti do učionice (str. 27–35). Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu.

e) Doktorski rad

Mandarić Vukušić, A. (2016). Roditeljska kompetencija i (ne)pedagoška zanimanja [doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu]. Repozitorij Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

Hollander, M. M. (2017). Resistance to authority: Methodological innovations and new lessons from the Milgram Experiment (Publication No. 10289373) [doktorska disertacija, Universtity of Wisconsin-Madison]. ProQuest Dissertations and Theses Global.

f) Internetski izvor

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2020). Obrazovanje odraslih. Republika Hrvatska, Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/obrazovanje-odraslih/131

World Health Organization. (ožujak 2018). Questions and answers on immunization and vaccine safety. https://www.who.int/features/qa/84/en

g) Testovi i upitnici

Tellegen, A. i Ben-Porath, Y. S. (2011). Minnesota Multiphasic Personalíty Inventory-2 Restructured Form (MMPI-2-RF): Technical manual. Pearson.

Alonso-Tapia, J.,Nieto, C., Merino-Tejedor, E., Huertas, J. A. i Ruiz, M. (2018). Situated Goals Questionnaire for University Students (SGO-U, CMS-U) [Database record]. PsycTESTS. https://doi.org/10.1 037/t6626 7 -000

h) službeni dokumenti

Australian Government Productivity Commission i New Zealand Productivity Commission. (2012). Strengthening trans–Tasman economic relations.
https://www.pe.gov.au/inquiries/completed/australia-new-zealand/reportltrans-tasman.pdf

IZLAŽENJE: časopis izlazi dva puta godišnje u tiskanom i elektroničkom obliku.