1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	15

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Kolegij ima za svrhu rastumačiti pojam hrvatskoga ranoga novovjekovlja te definirati periodizaciju, kao i najvažnije događaje hrvatske ranonovovjekovne povijesti. Na tomu temelju pristupit će se prikazu političko-upravne podjele hrvatskih zemalja tijekom 16., 17. i 18. stoljeća, kao i organizacija i funkcioniranje vojnokrajiških društava, napose Vojne krajine. Dužna pozornost bit će posvećena organizaciji hrvatskoga prostora tijekom ranoga novog vijeka. Prikazat će se i institucije crkvene vlasti i njihova transformacija na hrvatskom prostoru. Nadalje, analizirat će se ranonovovjekovne društvene istrukture na hrvatskom prostoru pod habsburškom, osmanskom i mletačkom jurisdikcijom. Svoje mjesto u okviru sadržaja ovog kolegija zauzet će i specifičan razvoj Dubrovačke republike. Konačno, osobita pozornost bit će posvećena razradbi temeljnih oznaka apsolutizma u hrvatskim zemljama, terezijanske i jozefinske reforme u 18. stoljeću. Slika razvoja hrvatskoga rannovovjekovlja bit će zaokružena prikazom osnovnih razvoja na polju kulture na hrvatskom prostoru.

1. Neven Budak: Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku
2. Željko Holjevac, Nenad Moačanin: Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga carstva u ranome novom vijeku
3. Josip Vrandečić, Miroslav Bertoša: Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku
4. Nenad Moačanin: Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791.

1. Mirjana Gross (ur.): Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća

Obavezni predmet - Redovni studij - Povijest