1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Cilj je predmeta uvod studenata u različite filozofske aspekte introspekcije, tj. svijesti o vlastitim mentalnim stanjima, te razumijevanje odnosa različitih aspekata te problematike (npr. metafizičkog i epistemološkog) i njene složenosti.

Izvedbeni plan:
1. Introspekcija. Mentalna stanja: podjela na propozicijske stavove i perceptualna iskustva. Obilježja introspekcije: privatnost, neposrednost, kontrast s percepcijom, nezavisnost od predmeta, trenutnost, napor.
2. Detekcijski modeli introspekcije. HOP (Higher Order Perception) modeli: unutarnji 'skener' (Armstrong, Lycan); problem nedostatka osjetilne fenomenologije i mijenjanje stanja prvog reda introspektivnom sviješću. HOT (Higher Order Thought) modeli: Rosenthal o introspekciji kao mišljenju o svojim mentalnim stanjima. Prigovor prezahtjevnosti.
3. Sadržavalački modeli introspekcije. Stanje prvog reda kao dio introspektivnog stanja. Fizičko sadržavanje (Shoemaker); propozicijsko sadržavanje (Burge). Fenomenalni pojmovi (Chalmers).
4. Epistemologija introspekcije. Povlašteni pristup. Nepogrešivost, nesumnjivost, neispravljivost (Armstrongov protuprimjer); samopriopćivost (snažna i slabija).
5. Introspektivno znanje i znanje o svijetu, vol. I. Odnos perceptualnog i introspektivnog znanja; klasični fundacionalizam. Introspektivna vjerovanja kao temeljna. Problem skepticizma.
6. Introspektivno znanje i znanje o svijetu, vol. II. Transparentnost mentalnih stanja. Transparentnost vjerovanja; introspektivna vjerovanja inferencijalno opravdana. Prigovori. Transparentnost iskustva; protuprimjeri, obrnuti spektar (inverted spectrum)
7. Introspektivno znanje i znanje o svijetu, vol. III. Eksternalizam o mentalnom sadržaju. Putnam i Blizanačka Zemlja (Twin Earth). Burge i primjer s artritisom. Upitnost povlaštenog pristupa; Burgeov kompatibilistički odgovor, Mckinsey o inkompatibilnosti.
8. Samozavaravanje. Samozavaravanje s namjerom; statički paradoks, dinamički paradoks. Samozavaravanje bez namjere. Izokrenuto samozavaravanje (twisted self-deception). Moralnost samozavaravanja.
9. Iskustvo i svijest. Block i Chalmers o 2 pojma svijesti (A-svijest i P-svijest). Odnos A-svijesti i P-svijesti: mogućnost A-svijesti bez P-svijesti: misaoni eksperimenti (zombiji), blindsight. Mogućnost P-svijesti bez A-svijesti: oštećenje mozga, kognitivno nedostupna svjesna iskustva.
10. Introspekcija i sloboda volje. Libetov eksperiment (aktivacijski potencijal). Odgovori na Libeta: metodološki prigovori, veto, kompatibilizam. Wegner o iluziji svjesne volje (patološka stanja, automatizmi)
11. Introspekcija i ponašanje. Apriorne teorije o uzrocima ponašanja (Nisbett i Wilson). Teorija kognitivne disonance (Festinger). Samoopažanje. Patološki slučajevi (komisurotomija).
12. Introspekcija i psihopatologija. Disocijativni poremećaj identiteta i tuđinska samosvijest (alienated self-consciousness). Shizofrenija i simptomi umetnute misli, zaustavljene misli, emitirane misli... Razlika subjektivnosti i djelatnosti u nekim patološkim svjesnim stanjima.

13. Jedinstvo svijesti. Vrste jedinstva svijesti. Teorija iskustvenih dijelova; Jamesov prigovor. Teorija jednog iskustva; pojam totalnog svjesnog stanja, složenost iskustvenih sadržaja.
14. Pučka psihologija (folk psychology). Pučka psihologija kao teorija. Implementacija i sadržaj pučke psihologije. Pučka psihologija kao simulacija. Jednostavnost simulacijske teorije. Hibridna teorija pučke psihologije.
15. Eliminativni materijalizam. Radikalna neistinitost pučke psihologije (Churchlandovi); kritika implikacija pučke psihologije o sintaksi i semantici mentalnih stanja. Dennettov instrumentalizam. Prigovori eliminativnom materijalizmu: prigovor iz samo-pobijanja, obrana pučke psihologije (uspješna i minimalno obvezujuća teorija).

Ciljevi:
Usvajanje osnovnih pojmova i teza vezanih uz filozofsku analizu introspekcije, što studentima omogućuje razlikovanje filozofskog govora o intencionalnosti od psihološkog i neuroznanstvenog pristupa problematici. Studenti time također stječu i svijest o specifičnosti, složenosti i međusobnoj povezanosti metafizičkih i epistemoloških problema introspekcije.

Izvedbeni plan:

Oblici provođenja nastave:
Predavanja, grupne rasprave, samostalni rad (proučavanje relevantne literature).

Način provjere znanja i polaganja ispita:
Usmeni ispit.

Način praćenja kvalitete:
Studentska evaluacija.

1. Epistemologija: vodič u teorije znanja, , Greco, Sosa, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
2. Vjerovanje, opravdanje i znanje. Suvremene teorije znanja i epistemičkoga opravdanja, , Čuljak, Zvonimir (ur.), Ibis grafika, 2003.
3. Uvod u suvremenu epistemologiju, , Dancy, Jonathan, Hrvatski studiji Zagreb, 2001.
4. Uvod u filozofiju psihologije, , Miščević, Nenad, Grafički zavod Hrvatske, 1990.
5. Filozofija psihologije, , Miščević, Prijić-Samaržija (ur.), Hrvatski kulturni dom, 1993.

Filozofija zimski semestar(prediplomski studij) - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)
Izborni predmet - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)

Filozofija zimski semestar(prediplomski studij) - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)
Izborni predmet - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)

Filozofija 5. semestar izborni - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)
Izborni predmet - Redovni studij - Filozofija (dvopredmetni)