Sociologija znanosti
Šifra: |
131154 |
ECTS: | 5.0 |
Nositelji: |
izv. prof. dr. sc.
Vlaho Kovačević |
Izvođači: |
Krunoslav Malenica
- Seminar |
Prijava ispita: | Studomat |
Opterećenje: | |||||||
|
|||||||
Opis predmeta: | |||||||
Kolegij pruža studentima znanja o sociološkom aspektu fenomena znanosti za kritičko i kreativno promišljanje kompleksnog odnosa između znanosti i suvremenog društva. Omogućujući studentima da kritički razmišljaju o znanosti i njezinoj ulozi u svakodnevnom životu, pristupamo sociologiji znanosti kao društvenoj aktivnosti u društveno-povijesnom kontekstu i procesu. Posebna će se pažnja posvetiti društvenoj strukturi znanosti, organizaciji, ključnim ustanovoma i međusobnom odnosu s ostalim sastavnicama kulture i oblicima spoznaje i širim društvom. Temeljna misao ovog kolegija jest da se svako društvo sastoji od nekoliko temeljnih elemenata koji u zajednici s temeljnim elementima društvenih promjena čine temeljni predmet istraživanja sociologije znanosti. U prvom dijelu kolegija govori se o tome što je sociologija kao znanost i kako se kroz povijest do sada razvijala sociološka misao o društvu, a koja se ne može definirati bez pojmova o prirodi, čovjeku i kulturi. U drugom dijelu govori se o pojedinim elementima društvene strukture znanosti (znanstvenik, znanstvena djelatnost, znanstveni odnosi i grupe, znanstvene zajednice, znanstvene institucije, superstruktura) nastojeći ih tumačiti iz socioloških perspektiva funkcionalizma, kritičkih teorija i interakcionizma. Očekivani ishodi učenja odnose se na sposobnost procjene i razumijevanja odnosa između znanosti i društva, odnosno funkcija znanosti i utjecaja koje znanost ima na razvoj društva, kao i obrnuto, kako društvo utječe na razvoj znanosti. U kolegiju se posebna pozornost pridaje povezanosti sociologije znanosti s ostalim sastavnicama kulture i oblika spoznaje, a to pokazuje kako internistički ili kognitivni pristupi znanosti nisu dovoljni i da je neophodno uzeti u obzir interakciju društvenih i znanstvenih faktora u određenom povijesnom vremenu. Sociologija znanosti odatle kritički propitkuje ideju znanosti i njezin razvoj samo po svojim unutarnjim zakonima za čije su ostvarivanje društvene okolnosti sporedne i nebitne. |
|||||||
Ishodi učenja: | |||||||
|
|||||||
Literatura: | |||||||
|
|||||||
Preporučena literatura: | |||||||
|
3. semestar |
Obavezni predmet - Redovni studij - Sociologija |