Prethodno priopćenje
Renata Relja ; Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet
str 113-1332023.]
Sažetak:
Temeljni cilj rada jest pružiti uvid u sociološka i filozofska uporišta suvremenih etnografskih istraživanja. Shodno tome, polazište je rasparava o prikladnosti i neprikladnosti kvalitativnih i kvantitativnih pristupa. Potom se razmatra naturalizam ili sociološki pozitivizam koji podrazumijeva ideju jedinstva prirodnih i društvenih znanosti. Bilježi se i primjena relativizma što reflektira utjecaj fenomenologije 60-tih i 70-ih dvadesetog stoljeća. Anti-realistički „preporod“ izvršio je također značajan utjecaj na etnografiju, a njegove posljedice sadržane su u postupku prihvaćanja konstruktivističkih perspektiva unutar istraživačkog procesa. Sagledava se i tradicija kreativne i interpretativne sociologije, dočim je u kontekstu relacije poststrukturalizma i etnografije naglasak na individualnom tumačenju socijalne realnosti i položaja pojedinca u socijalnom svijetu. Utjecaj fenomenologije iščitava se unutar naglaska na potpunoj uključenosti u određene društvene ili kulturne grupe sa ciljem otkrivanja ključnih ideja. Interakcionistička etnografija proistječe izravno iz organiziranih prepostavki simboličkog interakcionizma, dočim su dodirne točke etnometodologije i etnografije sažete u preklapanju perspektiva usmjerenih prema intepretativnim tradicijama temeljenih na životnom svijetu, sličnom pogledu na uloge društvenih aktera i tipičnom izbjegavanju kvantitativnih teorijskih pristupa stvarnosti.
Ključne riječi:
etnografija; kvalitativni i kvantitativni pristupi; naturalizam; kreativna i interpretativna sociologija; filozofija; poststrukturalizam; fenomenologija; simbolički interakcionizam; etnometodologija