1. komponenta

Vrsta nastave	Ukupno
Predavanja	30
Seminar	30

* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)

Cilj je kolegija upoznati studente s osnovnim konceptima i idejama književnosti kroz povijest te s osnovama poetike, retorike, teorije književnosti i književne kritike. Glavni cilj je prikazati i u praksi upoznati različite koncepcije interpretacije književnog djela, uvidjeti bit odnosa književnog djela prema poetikama i politikama iskazivanja te značenje lociranja mjesta književnih djela u koncepcijama književnosti, povijesti i kulture.
Naglasak je na tome da se studentima omogući savladavanja znanja i vještine filološke analize teksta, retoričke i poetičke analize te kritičkog čitanja različitih oblika teksta. Jedan od ciljeva je i uočavanje ideoloških, političkih, i drugih hegemonijskih slojeva upisanih u književne i druge povijesno locirane tekstove. Uz ovo, studenti trebaju upoznati osnove različitih metodoloških pristupa književnom i neknjiževnom tekstu, s naglaskom na teorijske pristupe književnosti i kulturi iz druge polovice dvadesetog stoljeća. Trebaju se pripremiti za praktičnu analizu i razumijevanje povijesno lociranog teksta zasnovanu na metodološki jasno zadanim pretpostavkama čitanja.

1. Studenti će biti osposobljeni: istraživati značenje i strukturu književnih i neknjiževnih tekstova.
2. Proučavati znanstvenu i stručnu literauru uzimajući u obzir čimbenike usporedbe i znati se snalaziti u novim situacijama.
3. Primjenjivati refleksivne i kritičke metode u formiranju vlastitih pretpostavki o književnim konceptima, poetici, književnoj vrijednosti i utjecaju ideologija i hegemonija na značenje/čitanje tekstova.
4. Raspravljati o istraživačkim pristupima koji se koriste u području teorije književnosti i kulturalne teorije.
5. Primjenjivati znanja stečena u ovom kolegiju na studij povijesti književnosti i jezika, te kasnije na pisanje o književnosti i predavanje književnosti.
   Kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja pojedinih elemenata opisani su u repozitoriju kolegija.

1. Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod., Uvod u teoriju književnosti., Jonathan Culler, Zagreb: AGM., 2001.
2. Demon teorije., Epohe i pravci u književnosti., Antonie Compagnon, Zagreb: AGM., 2007.
3. Teorija književnosti., Stilske figure. Vrste i rodovi književnosti. Metodologije proučavanja književnosti., Zdenko Lešić, Sarajevo: Sarajevo Publishing., 2005.
4. Teorija književnosti sa rječnikom književnog nazivlja., Književno nazivoslovlje., Milivoj Solar, Beograd: Službeni glasnik., 2012.

1. Pojmovnik suvremene književne i kultrne teorije, Ovim priručnikom studenti se služe za pisanje pojedinih seminarskih radnji vezanih uz određene teme (npr. strukturalizam, naratologija, proza, itd), Vladimir Biti, Matica hrvatska, 2000.
2. Uvod u književnost, Teorija, metodologija, Peto izdanje, Studenti će se u izradi seminarskog rada i određenih ispitnih pitanja služiti odgovarajućim poglavljima (Npr. Proza, Versifikacija, Književna kritika, Problemi književne povijesti itd., Zdenko Škreb i Ante Stamać, Nakladni zavod Globus, 1998.
3. Rječnik stilskih figura, Studenti će se služiti odabranim poglavljima u pisanju seminarskih radova, ispitnih pitanja i komentara na druge seminarske radove., Krešimir Bagić, Školska knjiga, 2012.

Obavezni predmet - Redovni studij - Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)